Prekršaji protiv radnog zakonodavstva obuhvaćaju nepravilnosti u radnim odnosima koje su protivne propisima, ponajprije Zakonu o radu (ZOR), ali i drugim zakonima poput Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada te Zakona o zaštiti na radu. Oni mogu nastati iz neznanja ili svjesnog izbjegavanja zakonskih obveza, no u oba slučaja posljedice su ozbiljne: za poslodavce financijske i reputacijske, a za zaposlenike gubitak osnovnih prava.
U nastavku ću navesti i objasniti najčešće oblike prekršaja radnog zakonodavtsva, njihove zakonske osnove i preporuke za prevenciju.
Najčešći oblici prekršaja radnog zakonodavstva
Neprijavljeni rad (rad na crno) — što poslodavac mora znati i kakve su sankcije
Zakonska obveza je prijaviti radnika na obvezna osiguranja prije početka rada. Ako inspekcija utvrdi neprijavljeni rad, nadležni inspektor izdat će rješenje u kojemu će naložiti poslodavcu podnošenje prijave na mirovinsko osiguranje i, ovisno o okolnostima, uplatu propisane novčane obveze. Zakon propisuje obvezu uplate u iznosu od 2.650,00 € po neprijavljenom radniku, a ponovljeni prekršaji u razdoblju od šest godina nose povećane iznose, a treći i svaki sljedeći put može uslijediti i zabrana obavljanja djelatnosti (trenutačno predviđena i izvršna u rješenju inspektora). Poslodavac, nakon dostave rješenja, ima kratke rokove za postupanje (npr. prijava i uplata u propisanom roku). Narodne Novine
Praksa: u turističkim djelatnostima i sezonskim granama često se javlja veći broj utvrđenih nepravilnosti jer Državni inspektorat pojačano provodi koordinirane nadzore u sezoni. (dirh.gov.hr, juginfo.hr)
Radno vrijeme, prekovremeni rad i evidencija radnog vremena
Puno radno vrijeme po zakonu obično iznosi najviše 40 sati tjedno (ako zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom nije drukčije određeno). Zakon dopušta iznimke i različite rasporede (npr. klizno ili neujednačeno raspoređeno radno vrijeme), ali propisuje gornje granice i uvjete za prekovremeni i dopunski rad.
Poslodavac je obvezan voditi evidenciju o radnicima i radnom vremenu, a nevođenje evidencije ili neispravno vođenje predstavlja jedan od najtežih propusta prema prekršajnim odredbama Zakona o radu i kažnjava se znatnim iznosima. Od 2024. propagiraju se i detaljnije obveze vođenja evidencije u posebnim pravilnicima. (Portal Zor, Zakon.hr, Narodne Novine)
Neisplate plaća i neobračunavanje obveza
Neisplata plaće, isplate ispod minimalne plaće ili isplate bez obračuna obveza (poreza i doprinosa) spadaju u neprijavljeni rad u širem smislu i podliježu upravnim mjerama i prekršajnim kaznama.
Visina minimalne plaće uređuje se posebnim Zakonom o minimalnoj plaći i odgovarajućim Uredbama, a najnoviji zakonodavni iznosi (za 2025.) propisali su minimalnu bruto plaću u iznosu od 970 € (Vlada / MROSP). Poslodavci moraju primijeniti aktualni iznos i razmjerno obračunavati za nepuno radno vrijeme. (Zakon.hr, mrosp.gov.hr)
Zaštita na radu i radni uvjeti — obveze poslodavca
Poslodavac je dužan osigurati sigurne radne uvjete, ocjenu rizika, zaštitnu opremu i osposobljavanja predviđena Zakonom o zaštiti na radu i podzakonskim aktima. Nepridržavanje propisa iz zaštite na radu dovodi do ozbiljnih posljedica (od ozljeda do novčanih sankcija prema prekršajnim odredbama), i zbog svoje teške prirode spada među najteže prekršaje. U industrijama s visokim rizikom (npr. građevinarstvo) zaštita na radu je posebno važna. (Zakon.hr)
Diskriminacija, uznemiravanje i zabrana otkaza u posebnim slučajevima
Diskriminacija na osnovi spola, dobi, nacionalnosti, invaliditeta i drugih zaštićenih osnova zabranjena je Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o radu.
Zakon o radu također sadrži posebnu zaštitu trudnica i roditelja: poslodavac ne smije odbiti zaposliti trudnicu, ponuditi joj nejednake uvjete ili joj otkazati ugovor o radu u propisanom razdoblju (npr. tijekom trudnoće i određenog razdoblja nakon poroda).
Kod povreda ovih prava primjenjuju se administrativne i kaznene sankcije, a žrtve mogu tražiti pravnu zaštitu kroz prijave inspekciji, postupke pred Pučkim pravobraniteljem za ravnopravnost spolova i sudske tužbe. (Zakon, Vlada Republike Hrvatske)
Uznemiravanje i mobbing: poslodavac je obvezan poduzeti sve potrebne mjere za sprječavanje i sankcioniranje uznemiravanja, a nečinjenje može rezultirati radnim, upravnim i naknadnim tužbama. (pak.hr, pravamanjina.gov.hr)
Ugovori na određeno vrijeme i njihova ograničenja
Prema Zakonu o radu, pravilo je da se ugovori o radu sklapaju na neodređeno vrijeme, dok su ugovori na određeno iznimka i dopušteni samo kada za to postoji opravdan razlog, primjerice zamjena privremeno odsutnog radnika ili privremeno povećanje opsega posla.
Njihovo trajanje i broj uzastopnih ugovora strogo su ograničeni zakonom. Ako poslodavac sklapa više uzastopnih ugovora na određeno bez valjanog razloga, smatra se da je time zaobišao zakon, što se tretira kao teži prekršaj i može dovesti do toga da se ugovor smatra sklopljenim na neodređeno vrijeme. (Zakon.hr)
Mogućnosti postupanja za radnike i poslodavce — praktični koraci
Za radnike: ako sumnjate na prekršaj (neisplata, neprijavljeni rad, diskriminacija, uznemiravanje), korisne opcije su:
- prikupljanje dokaza (ugovori, poruke, svjedoci, evidencije),
- prijava Državnom inspektoratu / inspektoratu rada putem elektroničnih kanala ili lokalnog ureda,
- obavijest nadležnim institucijama (Pravobraniteljica za ravnopravnost, Pučki pravobranitelj, sindikat),
- sudska tužba — ovisno o slučaju Državni inspektorat provodi nadzore i započinje postupke iz svoje nadležnosti. (dirh.gov.hr)
Za poslodavce: primjenjive dobre prakse su ažuriranje ugovora i pravilnika sukladno Zakonu o radu, sustavno vođenje obvezne evidencije (prema novim pravilnicima), provođenje procjena rizika i obuke iz zaštite na radu, poštivanje minimalne plaće i isplate prekovremenih sati te suradnja s odvjetnikom za radno pravo prilikom složenijih pitanja. (Narodne Novine, Zakon.hr)
Zaštita prijavitelja nepravilnosti (zviždača)
U Hrvatskoj postoji zakonodavni okvir za zaštitu prijavitelja nepravilnosti; prijavitelji koji u dobroj vjeri prijave povrede uživaju zaštitu od odmazde. Postoje unutarnji i vanjski kanali prijave (npr. tijela javne vlasti) i institucije koje zaprimaju prijave. To je važan mehanizam za otkrivanje nepravilnosti u organizacijama. (Narodne Novine, mpu.gov.hr)
Posljedice i raspon sankcija
Zakonski okvir sadrži širok raspon sankcija — od upravnih novčanih kazni do zabrane obavljanja djelatnosti u najtežim slučajevima te mogućnosti naknade štete i sudskih presuda. Zakonske odredbe u prekršajnim poglavljima Zakona o radu i Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada određuju razrede kazni i stvarne iznose (u eurima, kako su navedeni u zakonskim tekstovima). Zato je pravovremena usklađenost poslovanja ključna. (Zakon.hr, Narodne Novine)
Zaključak
Prekršaji protiv radnog zakonodavstva nisu samo „administrativni problemi“, oni pogađaju prava radnika, reputaciju poslodavca i financijsku održivost poduzeća. Najsigurniji put je kombinacija pravne usklađenosti (ispravni ugovori i evidencije), preventivne interne prakse (zaštita na radu, sustavi prijava) i spremnosti za suradnju s nadležnim institucijama.
Radnici trebaju znati svoje kanale zaštite, a poslodavci redovito provjeravati poslovanje i konzultirati radno-pravnog stručnjaka kad se pojave dvojbe. Ako trebate konkretan pravni savjet ili provjeru dokumenata/pravila za vašu djelatnost, preporučujem angažman odvjetnika za radno pravo koji će provesti ciljanu reviziju i predložiti mjere usklađenja.
Izvori
- Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada – Narodne Novine
- Zakon o radu — pročišćeni tekst: odredbe o radnom vremenu, prekršajnim odredbama (čl. 227–229), zaštiti trudnica i roditelja, obvezama vođenja evidencije i dr. Zakon.hr
- Pravilnik o vođenju evidencije o radnicima i radnom vremenu (NN / propisi) — specifične obveze vođenja evidencije. Narodne Novine
- Zakon o zaštiti na radu — obveze poslodavca vezano uz procjenu rizika, osposobljavanje i zaštitnu opremu. Zakon.hr
- Državni inspektorat (DIRH) — upute za podnošenje prijava, kontakti područnih ureda i izvještaji o sezonskim nadzorima (turizam). dirh.gov.hr
- Zakon o minimalnoj plaći i Uredbe MROSP — određivanje minimalne plaće (npr. iznos za 2025. i način određivanja). Zakon.hrmrosp.gov.hr
- Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (zviždači) — pravni okvir i zaštite prijavitelja. Narodne Novinempu.gov.hr
- Zakon o suzbijanju diskriminacije i praktične upute (Pravobraniteljstva i stručne analize) — osnova za zaštitu od diskriminacije i mehanizmi dokazivanja. Zakon.hrpravamanjina.gov.hr